O strukturi zavisnosti

Pod zavlsnosti podrazumevamo situaciju u kojoj je privreda određene zemlje uslovljena razvojem i ekspanzijom privrede jedne druge zemlje, kojoj je podređena. Odnos interdepedencije između dve ili više nacionalnih ekonomija, kao i između njih i svetske trgovine, dobija oblik zavisnosti kada su neke zemlje (vladajuće) u stanju da ekspandiraju i da se vlastitim snagama kontinuirano razvijaju, dok druge (zavisne) mogu to činiti samo kao refleks ove ekspanzije, što može da ima pozitivna ili negativna dejstva na razvoj ovih poslednjih.… Čitaj dalje O strukturi zavisnosti

Zašto bi (ponovo) trebalo čitati Altisera?

„Misli drugačije, govori drugačije“ – ovo je bio princip Luja Altisera pri razmatranju fundamentalnih pitanja filozofije, politike, istorije kapitalizma i savremene klasne borbe. Kao što su Peter Schöttler i Frieder Otto Wolf pisali 1985., on je „bio jedan od najznačajnijih teoretičara u ponovnom oživljavanju Marksizma i jedan od najvećih pokretača posleratne francuske filozofije… kao samo nekoliko marksističkih teoretičara posle Gramšija, Altiser je uveo nova pitanja, probleme i teze u marksističke debate na internacionalnom nivou.“ … Čitaj dalje Zašto bi (ponovo) trebalo čitati Altisera?

Najzad se oslobađa nešto živo u krizi i iz krize marksizma

Šta podrazumevam pod krizom marksizma? Protivrečan fenomen, čiji je istorijski i globalni domet nužno shvatiti; on prelazi okvire puke „marksističke teorije”; dakle, to je fenomen koji obuhvata celokupne snage povezane s marksizmom, njihove organizacije, njihove ciljeve, teoriju, ideologiju, borbe, istoriju njihovih poraza i pobeda.… Čitaj dalje Najzad se oslobađa nešto živo u krizi i iz krize marksizma

Struktura svetske kapitalističke privrede

U doba imperijalizma ta je cjelokupna struktura radikalno izmijenjena. Sad je proces prvobitne akumulacije kapitala u privredama zemalja koje još nisu bile kapitalizirane isto tako podvrgnut reprodukciji zapadnog krupnog kapitala. Od tog trenutka naovamo, izvoz kapitala imperijalističkih zemalja (a ne proces prvobitne akumulacije domaćih vladajućih klasa) određuje ekonomski razvoj Trećeg svijeta. On postaje komplementaran potrebama kapitalističke proizvodnje u metropolama, ne kao indirektna posljedica konkurencije jeftinijih roba iz tih metropola, nego prvenstveno kao direktna posljedica činjenice što su same investicije kapitala dolazile iz metropola i osnivale samo one pogone koji su odgovarali interesima imperijalističke buržoazije.… Čitaj dalje Struktura svetske kapitalističke privrede

O ratu protiv Srbije

Prvo, odluka da se bombarduje Srbija je sve samo ne demokratska. Bombardovanje je odlučeno tajnim dogovorom, iako je Milošević prihvatio Sporazum u Rambujeu osim klauzula koje bi svaka nacija našla za neprihvatljive (da bude okupirana od strane NATO-a!), i koji je postojao samo da bi se dovelo do situacije rata. Amerikanci i Britanci su želeli intervenciju po svaku cenu, kao što su hteli da bombarduju Irak neograničeno, bez bilo kakve vrste mandata. Moramo primetiti da su oni zaista dosledni imperijalisti.… Čitaj dalje O ratu protiv Srbije

Naknadna razmišljanja o ideologiji antifašizma

Ono što sledi predstavlja niz izvoda iz prepiske koja se vodila na izvesnoj „levoj“ mejling listi. Na toj mailing listi sam se, kao marksista, obratio svim marksistima u Srbiji. Povod obraćanja predstavljala je činjenica cvetanja antifašizma u redovima levice. Prema mojoj proceni, antifašizam predstavlja ustupak marksizma pravno-političkoj ideologiji kapitalističkog načina proizvodnje.… Čitaj dalje Naknadna razmišljanja o ideologiji antifašizma