O strukturi zavisnosti

Pod zavlsnosti podrazumevamo situaciju u kojoj je privreda određene zemlje uslovljena razvojem i ekspanzijom privrede jedne druge zemlje, kojoj je podređena. Odnos interdepedencije između dve ili više nacionalnih ekonomija, kao i između njih i svetske trgovine, dobija oblik zavisnosti kada su neke zemlje (vladajuće) u stanju da ekspandiraju i da se vlastitim snagama kontinuirano razvijaju, dok druge (zavisne) mogu to činiti samo kao refleks ove ekspanzije, što može da ima pozitivna ili negativna dejstva na razvoj ovih poslednjih.… Čitaj dalje O strukturi zavisnosti

Mir nije miroljubiv

Svuda od Flenzburga do Pasaua, od Hamburga do Berlina: ljudi. Onaj ko želi da nas zaštiti atomskim raketama, taj ne poznaje ovu zemlju, ili rizikuje da počini genocid. Dalje: pripreme za nuklearni rat — a za mene je stacioniranje američkih nuklearnih projektila priprema za nuklearni rat — daju legitimitet slici globalnog Aušvica. Pripreme su u toku. Ja kažem, ne, slušaj državo, dobro načulji uši. Ne. Nuklearno naoružanje američke vlade čija slika sveta obuhvata i King Konga i „Dalas” — to nije šala, to je političko-ideološko razmišljanje Ronalda Regana — takvo naoružanje na nemačkom tlu, to je državna izdaja. Bez ikakve sumnje: Mi kao istureni nuklearni taoci Amerike: ja to zovem državnom izdajom.… Čitaj dalje Mir nije miroljubiv

Nema pilota u avionu – analiza jednog ekonomskog ludila

Često se, naime, previđa Marksova suštinska teza da je kapitalizam, esencijalno, sistem koji je napravljen da živi kroz krize i sa njima, ne uprkos njima. Krize su prirodno stanište kapitala, koji se skuplja i širi kroz cikluse, kroz inflaciju i deflaciju, kroz fluktuaciju novčane mase, oscilaciju profitne stope, promena na cenu tržišta rada itd. U pitanju su procesi koji su esencijalni za širenje samog kapitala, njegovu borbu sa svetom rada (naime, sa onom ogromnom većinom ljudi koja ga proizvodi), njegovu reprodukciju i samim tim osvajanjem drugih društvenih polja i geografskih oblasti.… Čitaj dalje Nema pilota u avionu – analiza jednog ekonomskog ludila

Epistola lepim dušama

Globalni sukob između dva ekonomska, politička i vojna bloka vodi se oko protoka samog istorijskog vremena, njegovog pravca i smisla. Drugim rečima, u pitanju je borba nesamerljivih shvatanja strukture istorijskog vremena, koja su neraskidivo povezana sa različitim oblicima društvenih relanosti. … Čitaj dalje Epistola lepim dušama

Zašto bi (ponovo) trebalo čitati Altisera?

„Misli drugačije, govori drugačije“ – ovo je bio princip Luja Altisera pri razmatranju fundamentalnih pitanja filozofije, politike, istorije kapitalizma i savremene klasne borbe. Kao što su Peter Schöttler i Frieder Otto Wolf pisali 1985., on je „bio jedan od najznačajnijih teoretičara u ponovnom oživljavanju Marksizma i jedan od najvećih pokretača posleratne francuske filozofije… kao samo nekoliko marksističkih teoretičara posle Gramšija, Altiser je uveo nova pitanja, probleme i teze u marksističke debate na internacionalnom nivou.“ … Čitaj dalje Zašto bi (ponovo) trebalo čitati Altisera?

Deset godina Istočnog otpora

Oni koji prate situaciju na Bliskom istoku mogu da vide da je Vašingtonov plan o „Novom Bliskom istoku“, koji bi bio pod njihovom kontrolom, na staklenim nogama. Podsetimo se čisto radi istorijske perspektive, plan o „NBI“ je objavljen od strane državnog sekretara Kondolize Rajs u Izraelu 2006. godine – i bio je usmeren ka tome da se samelje apsolutno svaka nezavisna politička snaga u regionu. Više nije bilo važno o kom tipu države se radi ili o kom narodu, da li su to države sa više etničkih zajednica (što je uglavnom pravilo u tom delu sveta) – ono što je bilo bitno američkoj spoljnoj politici jeste da te državne zajednice ne smeju nikako da se integrišu, da moraju da se „diskonektuju“ iz svoje prirodne i matične orbite.… Čitaj dalje Deset godina Istočnog otpora

Najzad se oslobađa nešto živo u krizi i iz krize marksizma

Šta podrazumevam pod krizom marksizma? Protivrečan fenomen, čiji je istorijski i globalni domet nužno shvatiti; on prelazi okvire puke „marksističke teorije”; dakle, to je fenomen koji obuhvata celokupne snage povezane s marksizmom, njihove organizacije, njihove ciljeve, teoriju, ideologiju, borbe, istoriju njihovih poraza i pobeda.… Čitaj dalje Najzad se oslobađa nešto živo u krizi i iz krize marksizma